CeSID: Zašto ljudi na jugu Srbije nisu zadovoljni svojim životima?

cesid 1

Leskovac – Građane na jugu i jugozapadu Srbije, najviše pogađa nizak životni standard, jer 43 odsto njih tvrdi da sa porodicom živi teško podnošljivo ili nepodnošljivo, a 44 odsto ispitanika nema stalan posao rezultati su istraživanja koje je sproveo CeSID, za potrebe programa EU PROGRES u 34 lokalne samouprave na jugu i jugozapadu Srbije na reprezentativnom uzorku od 8.378 punoletnih građana, od toga 400 Leskovčana.

’’ Skoro polovina ispitanih stanovnika podmiruje mesečne potrebe sa manje od 10.000 dinara, dok još četvrtina na raspolaganju ima ispod 20.000 dinara rezultati su istraživanja koje je pokazalo da čak 60 odsto ispitanika tvrdi da nije zadovoljno svojim životom, dok je samo 15 odsto onih koji se osećaju zadovoljno. Za razliku od istraživanja koje je sprovedeno pre tri godine porastao je broj nezadovoljnih pružanjem zdravstvenih usluga na 49 posto, saobraćajem na 61 i infrastrukturom na 65 posto, dok procenat onih koji su zadovoljni čistoćom sada iznosi 50 posto za razliku od 45 u istraživanju iz 2010. godine’’ rekao je izvršni direktor CeSIDA Marko Blagojević.

Građani su pokazali i da žele više informacija o radu lokalnih samouprava.

Najviše nezadovoljstva nivoom informisanja je među žiteljima Lebana (56%) i Medveđe (67%), dok je 45 odsto Leskovčana zadovoljno količinom informacija o radu lokalne samouprave što najbolji rezultat u ovoj anketi.

Gradonačelnici i predsednici opština zavređuju veće poverenje u odnosu na druge organe lokalne vlasti ali broj onih koju su zadovoljni njihovim radom iznosi samo 22 posto.

Gradonačelnik Goran Cvetanović ovom prilikom istakao je da je zadovoljan činjenicom da se Leskovac u ovom istraživanju kotira negde na sredini.

On je najavio da će stručni timovi lokalne samopurave analizirati rezultate ove ankete kako bi ispravili uočeni nedostatci. Ovim istraživanjem bilo je obuhvaćeno 25 opština koje pokriva EU PROGRES, kao i devet lokalnih samouprava Rasinskog, Nišavskog, Zaječarskog i Pirotskog okruga koje bi trebalo da budu uključene u područje rada sledećeg razvojnog programa, po završetku EU PROGRES -a.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *