Dan primirja u Prvom svetskom ratu, sukobu u kojem Srbija izgubila više od četvrtinu stanovništva

Danas se u Srbiji i pojedinim zemljama sveta obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Toga dana su nakon kapitulacije Nemačke zvanično prestala ratna dejstva i označen kraj Velikog rata. U našoj zemlji se 11. novembar obeležava kao državni praznik, komemorativnim ceremonijama i polaganjem venaca. 

Primirje koje je potpisano u francuskom gradu Kompjenju, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša bilo je na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. Prema zvaničnim podacima, u najstrašnijem sukobu koji je svet do tada video Srbija je izgubila oko milion i 200 ljudi, odnosno 28 posto celokupnog stanovništva.   U Srbiji je 11. novembar, Dan primirja u Prvom svetskom ratu, prvi put obeležen 2005. godine kao državni praznik, ali kao radni dan. 

Stvar se menja 2012. godine kada on  postaje državni praznik prve kategorije, neradni dan i već deseti put zaredom se obeležava kao takav. Za ovaj datum se naša komisija odlučila iz tih razloga što je on vezan za jedan dramatični period postojanja srpske države, za period kada je srpska država ugradila taj državni legitimitet u državi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno u Kraljevinu Jugoslaviju. Na neki način, ovo predstavlja povratak tim korenima, objašnjava Ivan Becić, istoričar.

Za simbol državnog praznika u našoj zemlji uzet je cvet Natalijina ramonda, takozvana biljka feniks, u znak sećanja na stradanja koja je Srbija podnela, a zatim se ponovo uspostavila kao država. 

Radi se o jednom cvetu koji je Jovan Cvijić pronašao 1874. i koji je autohtona sorta na ovim prostorima. Pronađena je u blizini Leskovca i Ništa, kod Sićevačke klisure, a može se naći na jugu Srbije, preko Kosova i Metohije i samo u nekim delovima Albanije i Crne Gore, dodaje naš sagovornik.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu se svečano i na najvišem nivou obeležava u zemljama pobednicama, između ostalog, u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Novom Zelandu i Belgiji. 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *