Srpski jezik ugrožen zbog uticaja stranih jezika

Kada je u pitanju srpski jezik, koji je maternji za većinu građana Srbije, stručnjaci upozoravaju da je on u velikoj meri ugrožen zbog uticaja stranih jezika, ali i razvoja informacionih tehnologija.

U tom pogledu značajna je inicijativa Društva za srpski jezik i književnost da se u vaspitno-obrazovnim ustanovama poveća broj časova maternjeg jezika.

Maternji jezik je u temelju nacionalnog i kulturnog bića svakog pojedinca. Jezik nije samo sredstvo za sporazumevanje, već i čuvar korena, tradicije i kulturnog identiteta jednog naroda. Obeležavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika, 21. februara, je značajno jer nas podseća koliko je važno da čuvamo svoj, ali i da poštujemo tuđe jezike.

“U svetu danas postoji oko 6000 jezika, a neki od njih polako iščezavaju, što nije dobro. Status srpskog se ne razlikuje bitno od statusa drugih jezika i on je u velikoj meri danas ugrožen, imajući u vidu prodor reči iz stranih jezika i razvoj informacionih tehnologija. To nije novina, i u prošlosti su u srpski jezik ulazile reči iz stranih jezika, ali je žalosno što zaboravljamo naš jezik – istakla je Biljana Mičić, profesorka srpskog jezika i književnosti u leskovačkoj Gimnaziji.

Ona dodaje da usvajanje inicijative koja se odnosi na povećanje fonda časova srpskog jezika kao maternjeg u osnovnim i srednjim školama, može doprineti njegovom očuvanju.

“Veoma je važna inicijativa koja su pokrenule naše kulturne institucije, naše udruženje Društvo za srpski jezik i književnost, da se poveća broj časova maternjeg jezika, zato što se na ovim časovima razvija ljubav prema maternjem jeziku, koja je važna za njegovo očuvanje – objašnjava naša sagovornica.

Prema planu i programu, u srednjim stručnim školama na nedeljnom nivou učenici pohađaju tri časa srpskog jezika. U leskovačkoj Medicinskoj školi ističu da se na ovim časovima, ali i u okviru vannastavnih aktivnosti, učenicima naglašava značaj očuvanja maternjeg jezika.

“Svakako da se na svakom času maternjeg jezika prvenstveno vodi računa o književnom, normiranom jeziku. Čistota jezika je veoma važna i negujemo je iz časa u čas, sa onom maksimom Dok se ljubi jezik svoj, voli se i rod svoj. Na taj način radimo i na očuvanju identiteta – kazala je Tatjana Tucaković, profesorka srpskog jezika i književnosti u Medicinskoj školi u Leskovcu.

Ona dodaje da bi svakako bilo dobro da se broj časova srpskog jezika poveća, ali da, uprkos smanjenom fondu, učenici ove vaspitno-obrazovne ustanove postižu zapažene rezultate na takmičenjima iz ove oblasti:

“Deca ove škole osvajaju zavidna mesta na republičkim takmičenjima iz oblasti gramatike, redovno učestvuju na Književnoj olimpijadi, a nedavno su dve naše učenice, kojima sam bila mentor, osvojile prvo i drugo mesto u recitovanju na Svetosavskom konkursu.”

Generalna skupština UNESKO-a 1999. godine proglasila je 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika, kao sećanje na studente koji su na ovaj datum 1952. godine ubijeni u Daki u istočnom Pakistanu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični. Ovogodišnja tema je „Negovanje višejezičnosti za uključivanje u obrazovanje i društvo”.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *