Zašto su globalne cene hrane dostigle istorijski maksimum?

Globalne cene hrane u martu tekuće godine dostigle su najviši nivo u poslednjih 30 godina, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija. Naime, indeks cena hrane je tokom prošlog meseca porastao za 12, 6 odsto u odnosu na februar, kada je dostigao prethodni rekord, nezabeležen od 1990. godine, kada je osnovana pomenuta organizacija. Najviše su poskupele cene biljnih ulja, žitarica i mesa, kao i šećera i mlečnih proizvoda. Prema oceni stručnjaka, na ova poskupljenja, između ostalog, uticali su pandemija kovida 19, kao i aktuelni rat u Ukrajini.

Prema rečima stručnjaka, aktuelna poskupljenja posledica su ekspanzivne monetarne i fiskalne politike u većini zemalja sveta od početka izbijanja pandemije kovida 19, što je uzrokovalo porast javnog duga i deficita u budžetu. Drugim rečima, više se trošilo, nego što se privređivalo.

Kada imate veliku potražnju za robama i uslugama, vi samim tim imate veliku količinu novca u opticaju i sasvim je sigurno da cene skaču. To je bio prvi udar, prva komponenta ovog rasta cena, a drugi udar su dešavanja sa Rusijom i Ukrajinom, gde imamo veliki pritisak na energente. Videli smo da su cene sirove nafte i gasa strahovito porasle i to sve utiče na rast troškova energenata, transportnih troškova, tako da ova troškovna komponenta sada dodatno gura cene naviše – objašnjava Jadranka Đurović Todorović, doktor ekonomskih nauka.

Imajući u vidu da su Rusija i Ukrajina veliki izvoznici pšenice i kukuruza, i smanjen izvoz žitarica iz pomenutih zemalja uticao je na značajna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, naročito u zemljama u kojima je godinama unazad poljoprivreda bila zapostavljena, a pažnja usmeravana na razvoj sektora usluga.

Mi možemo živeti i bez odeće i bez tehnike, ali bez hrane ne možemo, tako da se nadam da će kreatori ekonomskih politika u svim zemljama iz ovih dešavanja naučiti jednu ozbiljnu lekciju, da svi strateški proizvodi moraju da se prozvode bez obzira da li se to isplati ili ne – smatra naša sagovornica.

Prema zvaničnim podacima Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljopriredu, u odnosu na februar tekuće godine svetske cene pšenice u martu su porasle za 19,7 odsto, kukuruza za 19,1 procenat, a indeks cena biljnog ulja za 23,2 posto. U nešto manjoj meri porastao je i indeks cena šećera, za 6,7 odsto, dok je indeks koji meri cene mesa uvećan za 4,8.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *