Smanjuje se broj proizvođača pasulja, nestaju domaće autohtone sorte

Iako proizvodnja pasulja u Srbiji ima dugu tradiciju, površine pod pasuljem se iz godine u godinu u našoj zemlji smanjuju, a prema rečima proizvođača iz leskovačkog kraja, jedan od faktora koji doprinosi tome je uvoz ove ratarsko-povrtarske kulture. Samim tim, stare, domaće sorte pasulja su u manjoj meri prisutne na tržištu, nego što je ranije to bio slučaj.

Miroslav Marković iz sela Slavujevce već osam godina bavi se uzgajanjem stare, autohtone sorte pasulja poznate pod nazivom gradištanac. Setvena norma se kreće od 120 do 150 kilograma po hektaru, a prinosi na godišnjem nivou su tona i po do dve. Cena ove vrste pasulja po kilogramu je skoro duplo veća od cene uvoznog, koji se može kupiti u lokalnim marketima.

„Na našem tržištu najviše ima pasulja iz uvoza: Azerbejdžana, Uzbekistana i drugih zemalja. Ljudi nisu toliko zadovoljni kvalitetom tog pasulja, ali , naravno, vuče ih cena. Ja ovaj pasulj prodajem po skoro duplo većoj ceni od uvoznog, ali nemam problem sa prodajom. To je prodaja „na sitno“, po pet do deset kilograma, ali proda se sve.“, kazao nam je ovaj proizvođač.

Da se u Jablaničkom okrugu, kao i u čitavoj Srbiji, broj proizvođača pasulja smanjuje, potvrđuju i stručnjaci, dodajući da pasulj nije zahtevna kultura kada su u pitanju ulaganja.

„Površine pod pasuljem se sigurno smanjuju. Što se tiče ulaganja, pasulj nije zahtevna kultura. Međutim, kao što je proizvođač rekao, na tržištu ima dosta pasulja iz uvoza. Takođe, svedoci smo zapošljavanja mladih ljudi, neki napuštaju sela, odlaze u gradove, a sve to utiče na smanjenje površina.“, istakao je Aleksandar Mitić, stručnjak za oblast poljoprivrede.

U leskovačkom kraju od domaćih sorti najviše se uzgaja gradištanac, pasulj koji je zbog dobrog ukusa i jednostavnog kuvanja veoma tražen od strane kupaca. Osim ove sorte, u narodu poznate i pod nazivom „pešak“, proizvodi se i tetovac. Proizvodnja pasulja uglavnom se obavlja na sitnim posedima individualnih proizvođača, često u združenom usevu sa kukuruzom.

One thought on “Smanjuje se broj proizvođača pasulja, nestaju domaće autohtone sorte

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *